Osobe koje pate od anksioznosti - teskobe, neprijatne emocije straha i strepnje, doživljavaju svet drugačije od ostalih.
Studija sa izraelskog Weizmannovog instituta za nauku je pokazala da anksiozni pacijenti imaju slabiju mogućnost razlikovanja neutralnog "sigurnog" nadražaja (u ovom slučaju zvučnog) od onoga koji je ranije bio povezan sa dobijanjem ili gubljenjem novca. Drugim rečima, kada se radilo o emocionalno nabijenim iskustvima, pokazivali su fenomen ponašanja nazvan "prekomernom generalizacijom".
Emocionalno iskustvo indukuje moždanu plastičnost koja traje i nakon završetka iskustva izazvanog podražajem. Rezultat je da pacijenti sa anksioznim poremećajem ne mogu razlučiti između iskustva izvornog nadražaja i novog, sličnog nadražaja. Stoga, oni reaguju emocionalno na nove nadražaje, razvijajući simptome anksioznosti čak I u naizgled nevažnim situacijama u kojima ne mogu kontrolisati svoju reakciju.
Lažno prepoznavanje nadražaja vezanih uz emocionalna iskustva
U ispitivanju su učestvovali pacijenti sa anksioznim poremećajem. Istraživači su ih uvežbali razlikovati tri zvuka povezanih s jednim od mogućih ishoda: gubitak novca, dobijanje novca ili bez uticaja. U sledećoj fazi učesnicima je pušteno nekoliko novih zvukova i oni su trebali odgovoriti jesu li te zvukove čuli u fazi treninga. Za ispravne odgovore su bili novčano nagrađivani.
Anksiozne osobe su bile puno sklonije grešiti, odnosno lažno "prepoznavati" zvukove koje su povezivali s prijatnim ili neprijatnim iskustvima u odnosu na kontrolnu grupu. Te razlike nisu imale veze sa sposobnostima sluha ili učenja. Ispitivanje je pokazalo da su on doživljavali, odnosno lažno spoznavali zvukove koji su ranije bili povezani sa emocionalnim iskustvima.
Funkcionalna magnetna rezonanca (fMRIs) mozga pacijenata sa anksioznošću i onih bez tog poremećaja, otkrila je razlike u aktivnostima moždanih regija. Razlike su bile najočiglednije u području zvanom amigdala, regije odgovorne za strah i teskobu, kao iu primarnim osjetilnim područjima mozga.
Teskoba može biti i normalna pojava
Ova otkrića bi mogla objasniti zašto su neke osobe sklonije anksioznosti od drugih. Moždana plastičnost koja dovodi do teskobe nije sama po sebi loša.
"Osećanja anksioznosti mogu biti i posve normalni, postoje dokazi da su ti osećaji koristili u našoj evolucijskoj prošlosti" kaže Prof. Dr. Roni Paz, jedan od istraživača.
"Međutim, jedan emocionalni doživljaj, ponekad i beznačajan, može izazvati promene na mozgu koje bi mogle dovesti do prekomerne anksioznosti".
Razumevanje mehanizma delovanja spoznaje u anksioznih pacijenata može pomoći u razvoju i poboljšanju mogućnosti lečenja poremećaja.
http://www.krenizdravo.rtl.hr

+381-62-17-97-437